Povijest župe

Prema staroj legendi u vrijeme Napoleonove vladavine u našim krajevima, careva vojska gradila je cestu Zagreb-Karlovac, a na mjestu današnje kapelice u Blatu poginulo je nekoliko vojnika. U njihovu čast na tom mjestu podignuta su tri hrastova križa koji su kasnije i obzidani i ograđeni. Kanonske vizitacije zagrebačkog kaptola iz 1741. godine bilježe jedan križ uz put u Blatu. Potkraj 19. stoljeća križevi su zamijenjeni kipom Gospe Snježne. Na tom istom mjestu inicijativom mještana Blata 1934. godine počela je izgradnja današnje kapelice. Crkva je bila sagrađena iste godine te je prva sveta misa služena 10. srpnja 1934. godine. Otvaranju crkve bili su prisutni svi mještani Blata kao i okolnih naselja. Većina mještana tom prigodom bila je obučena u tradicionalne narodne nošnje. Prilikom dopremanja zvona članovi Hrvatskog sokola su na konjima napravili špalir na glavnoj cesti od smjera župne crkve u Lučkom prema našoj kapelici. Kapelica u Blatu posvećena je Majci Božjoj Gospi Snježnoj. Godine 1935. na kapelicu je postavljeno zvono koje se do današnjih dana oglašava svakog dana ujutro, u podne u navečer, te prilikom sprovoda mještana.

Povijesna, umjetnička i arhitektonska vrijednost blatske kapele nije velika, ali je ona vrlo značajan ambijentalni spomenik koji se idealno, svojom veličinom i oblikom uklapa u fizionomiju naselja dajući mu posebnu vrijednost. Kapela se odlikuje svojom nenametljivošću i skromnošću. Crkva je izgrađena 1934. godine, kada ju je svečano blagoslovio zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer. Kapela je izgrađena kao jednobrodna građevina dimenzija 8×5 metara, sa završnom polukružnom apsidom u kojoj se nalazi kip Gospe Snježne. Kapela je izgrađena od betona i opeke. Na pročelju se nalazi jednostavan četvrtasti toranj. U njoj se nalazi jednostavan drveni oltar, preuređen prema puku godine 1972.Posebno se časti kip Majke Božje Snježne, rad nepoznatog majstora iz 19.stoljeća.Kip je izrađen od drveta. Godine 2004. kip je temeljito i stručno obnovljen u restauratorskoj radionici gosp. Karkovića u Blatu. Crkvica časti i svojeg suzaštitnika sv. Mihovila. U prvotnom obliku sa strane oltara su se nalazile freske sv. Mihovila i sv. Ane. Iste su kao i cijela kapelica nekoliko puta nestručno obnavljane, pa je došlo do njihova oštećenja, te su prije nekoliko godina zamijenjene zidnim slikama. Na svodu se nalaze freske četvorice evanđelista: sv. Marka, sv. Mateja, sv. Luke i sv. Ivana. Za izgradnju kapelice u Blatu, mještani su se organizirali kako su u ono vrijeme najbolje znali, te su ovlastili uglednije mještane da vode brigu o sakupljanju novca i materijala  i da organiziraju same radove.

05. kolovoza 1984. godine u našoj kapelici proslavljena je pedeseta godišnjica izgradnje kapelice. Svećanu svetu misu predvodio je msgr. Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački. God je proslavljen uz prisustvo velikog broja mještana od kojih je dio bio obučen u narodne nošnje našeg kraja. Svetu misu svojom pjesmom uveličao je zbor „Zvono“ iz Blata koje je te iste godine i osnovan, te mu je to bio prvi javni nastup.

Službeno se Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352-366), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor g. 431. proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III. Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani našega stoljeća: papa Pio XII. i kardinal Stepinac služili svoju prvu misu.