Bogoslužje u župi

Svaki Kristov vjernik i sav Božji narod osjeća potrebu da svake godine u vrijeme Vazma razmišlja posebno o događajima Isusove muke kako su nam je opisali evanđelisti. Od večere koju je Gospodin održao sa svojim učenicima prije svoje muke pa sve do njegova ukazanja tim istim učenicima u iduću nedjelju, svi njegovi čini, a poglavito njegova smrt i uskrsnuće, sve je to bremenito spasenjem, sve njegove riječi, riječi su spasenja.

         Crkva je trajno pazila da se posebno proslave tri dana “u kojima je Krist trpio, bio položen u grob i uskrsnuo” (sv. Ambrozije). Vazmeno trodnevlje muke i uskrsnuća Gospodinova blista kao središte, izvor i vrhunac liturgijske godine. Vazmeno trodnevlje započinje misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a završava navečer na Uskrs (Vazam). Ipak središte i srž vazmenog trodnevlja jest vazmeno bdijenje u svetoj noći, u kojem se sažimlje cjelokupno slavlje Kristova vazma (prijelaza).          Vazmeno trodnevlje čine:

VELIKI ČETVRTAK

Misa Večere Gospodnje u 19 sati

(Misa Večere Gospodnje na Veliki četvrtak liturgijski pripada Velikom petku)

VELIKI PETAK MUKE GOSPODNJE

Obredi Muke Gospodnje u 18,30 sati

VELIKA SUBOTA

Vazmeno bdijenje u 20 sati

VELIKA NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA

Sv. mise: 8,00 Remetinec/ 8,30 Blato/

9,30; 11,00; 18,30   župna crkva

VELIKI ČETVRTAK:

Misa večere Gospodnje (u 19 sati)

            Kod ovog misnog slavlja slavimo posljednju Isusovu večeru: pozvani smo Gospodinovu stolu, kao nekad apostoli.

            Na početku slavlja, u uvodnim obredima, po prvi put od početka korizme, pjeva se pjesan Slava Bogu na visini, zvone zvona i sviraju orgulje, a zatim šute do Vazmenog bdijenja. Nakon službe riječi i homilije pristupa se pranju nogu u kojem predstojnik zajednice pere noge nekima od braće i tako nam, po Kristovom primjeru, daje znak da i mi trebamo biti služitelji svoje braće, jer ljubiti ljude znači prihvatiti ih, pomagati im i služiti im. Tog je dana Isus više puta uputio svojim apostolima ove riječi: “Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas.”

            Nakon pranja nogu slijedi euharistijska služba. Te je večeri Isus ustanovio sakramenat svoga tijela i krvi, zato je kod nas i običaj da te večeri pričest primamo pod obje prilike, dakle i pod prilikom kruha i pod prilikom vina.

            Nakon završenih obreda Velikog četvrtka oltar se otkrije, sa njega se maknu svijeće, skine se oltarnik i oltar ostaje “ogoljen”. Cijela Crkva zavijena je u tugu i u crkvama nema nikakvog bogoslužja..

VEL. PETAK MUKE GOSPODNJE

Služba muke Gospodnje (u 18,30 sati)

            U poslijepodnevnim satima, u potpunoj tišini započinje Služba muke Gospodnje. Svećenici i poslužitelji pristupe k oltaru, iskažu mu počast, te se potom prostru ničice ili kleknu, tada i cijela zajednica klekne i neko vrijeme moli u šutnji. U toj šutnji priznajemo Bogu svoje grijehe ali i grijeh cijeloga svijeta koji je prouzrokovao smrt njegova Sina. Zatim svećenik s poslužiteljima pođe k sjedalu, tu se okrene prema narodu i sklopljenih ruku naglas moli odgovarajuću molitvu.

            Sada započinje služba riječi koja svoje središte ima u čitanju Muke Isusove po Ivanu. Nakon homilije moli se svečana vjernička molitva u kojoj nitko nije izuzet, jer spasenje koje je Krist ostvario mora se protegnuti do nakraj svijeta.

            Slijedi klanjanje sv. križu. Kada se unosi križ u crkvu tri puta se pjeva: “Evo drva križa…” naš odgovor je “Dođite, poklonimo se”. Kada se križ postavi pred oltar svaki od nas pojedinačno pristupa pred križ i iskazuje svoje poštovanje (poklekom, poljupcem, naklonom…)

            Nakon klanjanja sv. križu počinje treći dio – sveta pričest. Na oltaru se sada prostre oltarnik i postavi tjelesnik i knjiga. Tada se na oltar donese Sveto otajstvo, i zapaljene svijeće, a svi stoje u tišini. Kada se otklopi posuda sa posvećenim česticama za pričest, tada predvoditelj i poslužitelji pokleknu, predvoditelj priđe oltaru, te ondje sklopljenih ruku potakne zajednicu na molitvu Gospodnju. Nakon svete pričesti predvoditelj moli popričesnu molitvu, a nakon nje ispruži ruke nad narod i moli molitvu, umjesto uobičajenog blagoslova. Nakon što svi odgovore Amen predvoditelj i poslužitelji se udalje od oltara i narod se raziđe u šutnji. Kasnije se oltar opet ogoli, a tada će se izložiti kip Isusa položenog u grob.

            U Crkvi više nema bogoslužja do Vazmenog bdijenja u noći Velike subote.

VELIKA SUBOTA

Vazmeno bdijenje ( 20 sati)

            Po starodrevnoj predaji ovo je noć bdijenja Gospodinu, kad vjernici, prema evanđeoskoj opomeni drže u rukama zapaljene svijeće poput ljudi koji čekaju kad će se vratiti Gospodin da, kad dođe, njih zateče budne i posadi za svoj stol, stoga svi mi te večeri u crkvu dolazimo sa svijećama (svijeće se mogu nabaviti i na ulazu u crkvu)

Prvi dio: Služba svjetla.

            U crkvi se ugase sva svjetla, a na prikladnom mjestu, izvan crkve, zapali se krijes koji je znak života i radosti, on bukti, raspiruje se i grije, i oko njega se okupljamo, kada pristupi predvoditelj sa službenicima, od kojih jedan nosi uskrsnu svijeću, blagoslivlje se oganj i tim novim ognjem pali se uskrsna svijeća koja je znak uskrsloga Krista trajno prisutna među nama (“Ja sam svjetlost svijeta”), a dostojanstvo i značenje uskrsne svijeće dodatno se ističe znakovima (križ, brojevi tekuće godine, slovo Λ i Ω) i riječima: Krist jučer i danas, početak i svršetak; alfa i omega; njegova su vremena i vjekovi, njemu slava i vlast po sve vjekove vječnosti.Amen. Nakon paljenja svijeće u nju se zabode pet zrna tamjana koji predstavljaju Kristove rane. Sada se svijeća zapali i svečano se u ophodu unosi u crkvu. Nakon što svećenik drugi puta (na ulazu u crkvu) zapjeva: Svjetlo Kristovo, a svi odgovore: Bogu hvala, suslavitelji i poslužitelji zapale svoje svijeće na plamenu uskrsne. Sada se taj plamen širi od suslavitelja i poslužitelja dalje, svima okupljenima u crkvi, da bi svjetlo Krista uskrsloga zasjalo u srcu svakoga od nas, te da i mi budemo poput svijeće koja izgara i daje svjetlo i toplinu svima oko sebe. Nakon toga svijeća se smješta na stalak pored ambona i pjeva se Vazmeni hvalospjev.

Drugi dio: Služba riječi.

            U ovom bdijenju, koje je majka svih bdijenja, predlaže se devet čitanja i to sedam iz Starog zavjeta i dva iz Novoga (poslanica i evanđelje). U tim se čitanjima prikazuju osnovna razdoblja iz povijesti spasenja koja svoj vrhunac postiže u Gospodnjem dolasku, jer samo kroz Krista svako od tih razdoblja postiže svoju puninu i smisao. Molitve koje zaključuju svako čitanje pomažu nam da naviještenu riječ povežemo sa otajstvom Krista.

            Nakon posljednjeg čitanja Starog zavjeta predvoditelj zapjeva pjesan Slava Bogu na visini, zazvone zvona i zasviraju orgulje. To je trenutak prijelaza (pashe ili vazma) iz Staroga u Novi savez sa Kristom Uskrslim.

Treći dio: Krsna služba

            U krsnoj službi prvo se blagoslivlje voda. Osnovna misao koja izlazi iz svih tekstova blagoslova vode je da voda oslobađa i daje život. Nakon blagoslova vode, slijedi obnova krsnih obećanja svih nas koji smo već kršteni. U znak sjećanja na naše krštenje i na novi život koji smo svi primili, predvoditelj škropi zajednicu blagoslovljenom vodom.

Četvrti dio: Euharistijska služba

            Euharistijska služba je vrhunac ovoga slavlja i očituje njegovo pravo značenje: s Kristom, pobjednikom nad smrti, prijeći iz smrti u život.

            Koji žele mogu već, nakon bdijenja donijeti na blagoslov hranu koja se, tog dana, svečano blaguje za obiteljskim stolom.

VELIKA NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA

Sv. mise:  8  Remetinec /  830  Blato /     9,30; 11;  18,30 sati župna crkva

            Danas slavimo središnji događaj naše vjere, i danas se spominjemo one nade koja nam je dana po Kristovom uskrsnuću: nada vječnoga života. Danas Crkva odjekuje poklikom Aleluja … ovo je dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu.

    U našoj župi blagoslov jela je u subotu Blato 16; Remetinec 16,30; župa 17;

Na Uskrsni ponedjeljak sv. mise su:  8³⁰ Blato/   9,30;  11,00 župna crkva

            Vazmeno vrijeme se nastavlja kroz slijedećih 50 dana koji završavaju blagdanom Duhova, odnosno rođendanom Crkve.