PRIJAVA OBITELJI ZA BLAGOSLOV

Ime i prezime *

Adresa ( ulica, broj, kat i broj stana ) *

Kontakt telefon *
* sva polja su obavezna

VAZMENO TRODNEVLJE

VELIKI ?ETVRTAK - 19 sati

Misa ve?ere Gospodnje

(zapovijed o bratskoj ljubavi, ustanova Euharistije i sve?eni?kog reda)

 

VELIKI PETAK MUKE GOSPODNJE – 18,30 sati

Služba muke Gospodnje

(Služba rije?i; Klanjanje križu; Sveta pri?est)

 

VELIKA SUBOTA - 20 sati

Vazmeno bdjenje  

(Služba svjetla; Služba rije?i; Krsna služba; Euharistijska služba)

VELIKA NEDJELJA USKRSNU?A GOSPODINOVA

Sv. mise:

8,00 Remetinec 

8,30 Blato  

930/11 sati/ 18,30 sati/ župna crkva

 

 

 

 

            Svaki Kristov vjernik i sav Božji narod osje?a potrebu da svake godine u vrijeme Vazma razmišlja posebno o doga?ajima Isusove muke kako su nam je opisali evan?elisti. Od ve?ere koju je Gospodin održao sa svojim u?enicima prije svoje muke pa sve do njegova ukazanja tim istim u?enicima u idu?u nedjelju, svi njegovi ?ini, a poglavito njegova smrt i uskrsnu?e, sve je to bremenito spasenjem, sve njegove rije?i, rije?i su spasenja.

 

            Crkva je trajno pazila da se posebno proslave tri dana "u kojima je Krist trpio, bio položen u grob i uskrsnuo" (sv. Ambrozije). Vazmeno trodnevlje muke i uskrsnu?a Gospodinova blista kao središte, izvor i vrhunac liturgijske godine. Vazmeno trodnevlje zapo?inje misom Ve?ere Gospodnje na Veliki ?etvrtak, a završava nave?er na Uskrs (Vazam). Ipak središte i srž vazmenog trodnevlja jest vazmeno bdijenje u svetoj no?i, u kojem se sažimlje cjelokupno slavlje Kristova vazma (prijelaza). Vazmeno trodnevlje ?ine:

 

 

VELIKI ?ETVRTAK:

 

Misa ve?ere Gospodnje (u 19 sati)

 

          Kod ovog misnog slavlja slavimo posljednju Isusovu ve?eru: pozvani smo Gospodinovu stolu, kao nekad apostoli.

 

          Na po?etku slavlja, u uvodnim obredima, po prvi put od po?etka korizme, pjeva se pjesan Slava Bogu na visini, zvone zvona i sviraju orgulje, a zatim šute do Vazmenog bdijenja. Nakon službe rije?i i homilije pristupa se pranju nogu u kojem predstojnik zajednice pere noge nekima od bra?e i tako nam, po Kristovom primjeru, daje znak da i mi trebamo biti služitelji svoje bra?e, jer ljubiti ljude zna?i prihvatiti ih, pomagati im i služiti im. Tog je dana Isus više puta uputio svojim apostolima ove rije?i: "Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas."

 

          Nakon pranja nogu slijedi euharistijska služba. Te je ve?eri Isus ustanovio sakramenat svoga tijela i krvi, zato je kod nas i obi?aj da te ve?eri pri?est primamo pod obje prilike, dakle i pod prilikom kruha i pod prilikom vina.

 

          Nakon završenih obreda Velikog ?etvrtka oltar se otkrije, sa njega se maknu svije?e, skine se oltarnik i oltar ostaje "ogoljen". Cijela Crkva zavijena je u tugu i u crkvama nema nikakvog bogoslužja..

 

VEL. PETAK MUKE GOSPODNJE

 

Služba muke Gospodnje (u 18,30 sati)

 

          U poslijepodnevnim satima, u potpunoj tišini zapo?inje Služba muke Gospodnje. Sve?enici i poslužitelji pristupe k oltaru, iskažu mu po?ast, te se potom prostru ni?ice ili kleknu, tada i cijela zajednica klekne i neko vrijeme moli u šutnji. U toj šutnji priznajemo Bogu svoje grijehe ali i grijeh cijeloga svijeta koji je prouzrokovao smrt njegova Sina. Zatim sve?enik s poslužiteljima po?e k sjedalu, tu se okrene prema narodu i sklopljenih ruku naglas moli odgovaraju?u molitvu.

 

          Sada zapo?inje služba rije?i koja svoje središte ima u ?itanju Muke Isusove po Ivanu. Nakon homilije moli se sve?ana vjerni?ka molitva u kojoj nitko nije izuzet, jer spasenje koje je Krist ostvario mora se protegnuti do nakraj svijeta.

 

          Slijedi klanjanje sv. križu. Kada se unosi križ u crkvu tri puta se pjeva: "Evo drva križa..." naš odgovor je "Do?ite, poklonimo se". Kada se križ postavi pred oltar svaki od nas pojedina?no pristupa pred križ i iskazuje svoje poštovanje (poklekom, poljupcem, naklonom…)

 

          Nakon klanjanja sv. križu po?inje tre?i dio - sveta pri?est. Na oltaru se sada prostre oltarnik i postavi tjelesnik i knjiga. Tada se na oltar donese Sveto otajstvo, i zapaljene svije?e, a svi stoje u tišini. Kada se otklopi posuda sa posve?enim ?esticama za pri?est, tada predvoditelj i poslužitelji pokleknu, predvoditelj pri?e oltaru, te ondje sklopljenih ruku potakne zajednicu na molitvu Gospodnju. Nakon svete pri?esti predvoditelj moli popri?esnu molitvu, a nakon nje ispruži ruke nad narod i moli molitvu, umjesto uobi?ajenog blagoslova. Nakon što svi odgovore Amen predvoditelj i poslužitelji se udalje od oltara i narod se razi?e u šutnji. Kasnije se oltar opet ogoli, a tada ?e se izložiti kip Isusa položenog u grob.

 

          U Crkvi više nema bogoslužja do Vazmenog bdijenja u no?i Velike subote.

 

VELIKA SUBOTA

 

Vazmeno bdijenje ( 20 sati)

 

          Po starodrevnoj predaji ovo je no? bdijenja Gospodinu, kad vjernici, prema evan?eoskoj opomeni drže u rukama zapaljene svije?e poput ljudi koji ?ekaju kad ?e se vratiti Gospodin da, kad do?e, njih zate?e budne i posadi za svoj stol, stoga svi mi te ve?eri u crkvu dolazimo sa svije?ama (svije?e se mogu nabaviti i na ulazu u crkvu)

 

Prvi dio: Služba svjetla.

 

          U crkvi se ugase sva svjetla, a na prikladnom mjestu, izvan crkve, zapali se krijes koji je znak života i radosti, on bukti, raspiruje se i grije, i oko njega se okupljamo, kada pristupi predvoditelj sa službenicima, od kojih jedan nosi uskrsnu svije?u, blagoslivlje se oganj i tim novim ognjem pali se uskrsna svije?a koja je znak uskrsloga Krista trajno prisutna me?u nama ("Ja sam svjetlost svijeta"), a dostojanstvo i zna?enje uskrsne svije?e dodatno se isti?e znakovima (križ, brojevi teku?e godine, slovo ? i ?) i rije?ima: Krist ju?er i danas, po?etak i svršetak; alfa i omega; njegova su vremena i vjekovi, njemu slava i vlast po sve vjekove vje?nosti.Amen. Nakon paljenja svije?e u nju se zabode pet zrna tamjana koji predstavljaju Kristove rane. Sada se svije?a zapali i sve?ano se u ophodu unosi u crkvu. Nakon što sve?enik drugi puta (na ulazu u crkvu) zapjeva: Svjetlo Kristovo, a svi odgovore: Bogu hvala, suslavitelji i poslužitelji zapale svoje svije?e na plamenu uskrsne. Sada se taj plamen širi od suslavitelja i poslužitelja dalje, svima okupljenima u crkvi, da bi svjetlo Krista uskrsloga zasjalo u srcu svakoga od nas, te da i mi budemo poput svije?e koja izgara i daje svjetlo i toplinu svima oko sebe. Nakon toga svije?a se smješta na stalak pored ambona i pjeva se Vazmeni hvalospjev.

 

 

 

Drugi dio: Služba rije?i.

 

          U ovom bdijenju, koje je majka svih bdijenja, predlaže se devet ?itanja i to sedam iz Starog zavjeta i dva iz Novoga (poslanica i evan?elje). U tim se ?itanjima prikazuju osnovna razdoblja iz povijesti spasenja koja svoj vrhunac postiže u Gospodnjem dolasku, jer samo kroz Krista svako od tih razdoblja postiže svoju puninu i smisao. Molitve koje zaklju?uju svako ?itanje pomažu nam da naviještenu rije? povežemo sa otajstvom Krista.

 

          Nakon posljednjeg ?itanja Starog zavjeta predvoditelj zapjeva pjesan Slava Bogu na visini, zazvone zvona i zasviraju orgulje. To je trenutak prijelaza (pashe ili vazma) iz Staroga u Novi savez sa Kristom Uskrslim.

 

Tre?i dio: Krsna služba

 

          U krsnoj službi prvo se blagoslivlje voda. Osnovna misao koja izlazi iz svih tekstova blagoslova vode je da voda osloba?a i daje život. Nakon blagoslova vode, slijedi obnova krsnih obe?anja svih nas koji smo ve? kršteni. U znak sje?anja na naše krštenje i na novi život koji smo svi primili, predvoditelj škropi zajednicu blagoslovljenom vodom.

 

?etvrti dio: Euharistijska služba

 

          Euharistijska služba je vrhunac ovoga slavlja i o?ituje njegovo pravo zna?enje: s Kristom, pobjednikom nad smrti, prije?i iz smrti u život.

 

          Koji žele mogu ve?, nakon bdijenja donijeti na blagoslov hranu koja se, tog dana, sve?ano blaguje za obiteljskim stolom.

 

VELIKA NEDJELJA USKRSNU?A GOSPODNJEGA

 

Sv. mise:  8,Remetinec  830  Blato,  i 9,30;11 i 18,30 sati župna crkva

 

          Danas slavimo središnji doga?aj naše vjere, i danas se spominjemo one nade koja nam je dana po Kristovom uskrsnu?u: nada vje?noga života. Danas Crkva odjekuje poklikom Aleluja ... ovo je dan što ga u?ini Gospodin, kli?imo i radujmo se njemu.

 

    U našoj župi blagoslov jela je u subotu Blato 16; Remetinec 16,30; 17 župa.

 

          Na Uskrsni ponedjeljak sv. mise su:  930 Blato/ 11 župna crkva /

 

          Vazmeno vrijeme se nastavlja kroz slijede?ih 50 dana koji završavaju blagdanom Duhova, odnosno ro?endanom Crkve.

 

 

1. Katolički tisak možete kupiti u predvorju crkve. GK, MAK, Živo vrelo....

2. 14. rujna je zagrebačko hodočašće na Mariju Bistricu. Naša župa ide sa autobusom. Upisi od danas i karte podići u uredu.

3. Danas U NEDJELJU U 11,00 – SV. MISA U REMETINCU (STARA CRKVA), BLAGDAN ŽUPE. U župnoj crkvi sv. misa u 9,30, a u Blatu u 8,30

+      DATUM

  DAN I MJESTO

   SAT

                         NAKANA

 

 

XXI.

 NEDJELJA KROZ GODINU

24.08.2014.

 

 

 

 

 

 

BLATO

08,30

+ MARIJAN TOMAŠKO, ANA I IVAN HOLJAK

 

REMET. GAJ

09,30

+ SEVER ANA

REMET. GAJ

11,00

   PRO POPULO -  KAPELA REMETINEC

 

 

 

 

Ponedjeljak

24.08.2014.

 

21. nedj. kroz god

18,30

   NA ĆAST MB

+ BARTOL SUKNAIĆ

Utorak

26.08.2014.

 

21. nedj. kroz god.

18,30

+ BORIS I VIDA PUPEK

+ ŠIMO VRBAT

+ BABIĆ LUCIJA

Srijeda

27.08.2014.

 

Sv. Monika

8,00

+ SLAVNOVIĆ IVAN

Četvrtak

28.08.2014.

 

Sv. Augustin, biskup i naučitelj

18,30

+ NA NAKANU

Petak

29.08.2014.

 

Mučeništvo sv.Ivana Krstitelja

  

18,30

 

+ BURIĆ JOSIP

Subota

30.08.2014.

 

21. nedj. kroz god.

08,00

+ JOSO I MARIJA BAREŠIĆ

 

XXII. nedjelja kroz godinu

31.08.2014.

 

 

 

 

 

BLATO

 

08,30

 

 

+

 

REMET. GAJ

9,30

+ NA ČAST MB

REMETINEC - KAPELA

    

11,00

    PRO POPULO

ŽUPNI URED ŽUPE REMETINEC - BLATO

REMETINEČKI GAJ 29

10020 ZAGREB

Tel. 01 61 41 600

mob. 099 402 8 496

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

www.zupa-remetinec.hr

 

Radno vrijeme župnog ureda:

Ponedjeljak     17.00 – 19.00 sati
Utorak 17.00 – 19.00 sati
Srijeda župni ured ne radi
Četvrtak 17.00 – 19.00 sati
Petak 17.00 – 19.00 sati
Subota župni ured ne radi
Nedjelja župni ured ne radi



 

IBAN broj računa glasi:
HR93 23400091 110095655 PBZ Zagreb



Ako svećenika nema u župnom uredu, ostavite svoju poruku i broj telefona na telefonskoj sekretarici župnog ureda, da Vam se župnik može kasnije javiti. Upis misa, dogovore za krštenje i vjenčanje  te izdavanje crkvenih dokumenata obavljamo isključivo u župnom uredu ili telefonom u uredovno vrijeme župnog ureda.

Svaka župa u Zagrebačkoj nadbiskupiji ima župno pastoralno i ekonomsko vijeće. Mandat župnih vijećnika traje pet godina od imenovanja, ukoliko ne dođe do promjena zbog opravdanih razloga. Uloga Župnih vijećnika je da budu savjetodavno i djelatno tijelo koje proučava, planira, predlaže, usklađuje, priprema, provjerava i pripomaže u ostvarenju pastoralnog rada u župi. Potiče na suodgovornost i sudjelovanje svih članova župe u naviještanju, bogoslužju i dobrotvornosti, pa tako ostvaruju svoj apostolat u župi kao vjernici laici u suradnji sa svojim svećenicima. Ako imate neke prijedloge i rješenje za poboljšanje vjerskog, liturgijskog, katehetskog, karitativnog, socijalnog, kulturnog i sportskog života u našoj župi, predložite to nekom od vijećnika, pa ćemo o tome porazgovarati na našim pastoralnim sjednicama.

Župna Vijeća imaju savjetodavni, a ne odlučujući glas


ŽUPNO PASTORALNO VIJEĆE

Godine 2006. izabrali naše nove vijećnike pastoralnog vijeća. Zahvaljujemo svima vama koji ste se uključili u izbore, kao i onima koji su prihvatili izbor.

Evo imena naših novih župnih vijećnika: (abecednim redom)

Benčić Đani, Burić Ružica, Golubiček Juraj, Kocjan Marica, Logarušić Ivan, Lustek Stjepan, Perić Josip, Popovački Irena, Popovački Iva,

Pribanić Dalibor, Svedrović Ankica, Škornjak Anita, Tomaško Barica i Valičević Veronika

 

 

ŽUPNO EKONOMSKO VIJEĆE

Uloge Župnog ekonomskog vijeća

1.      Pregledava i odobrava materijalne zahvate u župi

2.      Ima uvid u blagajničke knjige župe

3.      Daje mišljenje o zahvatima u župi



Članovi Župnog ekonomskog vijeća su: (abecednim redom)

Gajšak Vlado, Ščukanec Ivan, Škare Damir i Zelinski-Matunec Sanja

Župa Majke Božje Remetinec-Blato osnovana je 20. 12. 1964. godine od naselja Blato, Remetinec i Naselja februarskih žrtava ( današnji Remetinečki gaj ) odcjepljenjem tih naselja od župe Stupnik. Novosnovanu župu Remetinec - Blato preuzima župnik iz Savskog gaja Leopold Tepeš ( od 1964. do 1981. ). Zamijenjuje ga  mr. Mijo Matošević ( od 1981. do 2003.).U to vrijeme na rubu naselja Remetinečki gaj nastaje naselje Lanište koje je pripalo župi. Odlukom kardinala Josipa Bozanića u kolovozu 2003. godine župu na upravljanje preuzima župnik Marijan Ožegović.

 

Dekret o osnutku župe Blato
Karta granice župe 1964. godine
Dekret o osnutku župe BDM Majke Božje

Dana 28.srpnja 2003. godine započeta je izgradnja nove crkve dimenzija 20x18 m. Glavni investitor izgradnje je župa Majke Božje Remetinec-Blato uz pomoć Nadbiskupije zagrebačke, a novčane priloge za izgradnju darovali su mnogi župljani i Gradsko poglavarstvo grada Zagreba. Projekt otkupa zemljišta, izrade projektne dokumentacije, kao i sam početak izgradnje vodio je župnik Mijo Matošević, a nastavio ga je novi župnik Marijan Ožegović. Projektom je predviđeno da u prostoru za bogoslužje bude 200 sjedećih i 550 stajaćih mjesta. Prostor same crkve ima 360 m2, te kor sa 97 m2.U sklopu crkvenog objekta nalazi se i župni dvor s prostorom sakristije, župnog ureda, vjeronaučne dvorane, te stambenog prostora župnika i pomoćnog osoblja. Crkva je četvrtastog oblika sa završnom četvrtastom apsidom u kojoj se nalazi kip Majke Božje, te prostor za svećenike i ministrante. Bočno, pokraj oltara sa desne strane nalazi se svetohranište i kip sv.Josipa. Oltar, ambon i krstionica su izrađeni od kamena, ravnih linija i bez ukrasa. Krstionica se nalazi ispod kora, lijevo od ulaznih vrata. Sa desne strane ulaznih vrata ispod kora nalazi se ispovjedaonica i oltar sa kipom sv. Antuna. Prvo bogoslužje u novoj crkvi bilo je dana 16.svibnja 2004. kada je bilo slavlje Prve Pričesti, te 14 dana kasnije prilikom proslave Svete Potvrde. Zbog nastavka radova bogoslužje u novoj crkvi nije održavano sve do Božića 2004. od kada se obredi održavaju kontinuirano svake nedjelje. U vrijeme božićnih blagdana zabilježene su vrlo niske temperature čak i do -15 stupnjeva, ali to nije omelo župljane da se skupe u velikom broju, kako bi sudjelovali na slavljima u novoj crkvi. Mnogi od njih prisjetili su se svoje mladosti i vremena kad su prisustvovali izgradnjama naših starih crkvi, te su u mislima nosili spoznaju da možda neće doživjeti ponovo čin otvaranja nove crkve u našoj župi.

 

Izgradnja

 

Tlocrt crkve
Gradnja 2003.
Gradnja župnog dvora i pastoralnog centra 2003.

 

Crkva unutrašnjost

 

Uskrs 2004.
Oltar - proljeće 2006.
Oltar - Badnjak 2006.
Oltar sv. Ante između glavnog oltara i ulaza u sakristiju
Oltar sa kipom Majke Božje - Uskrs 2007.
Svetohranište i kip sv.Josipa - Uskrs 2007.
Crkva sa novim klupama-prosinac 2008.

Ispovjedaonica u župnoj crkvi u Remetinečkom Gaju
Velika subota 2008.
Proljeće 2009.

Gospodin Milan Golubić sazvao je odbornike iz Remetinca i dogovorio da počnu sa izgradnjom crkve. Crkva u Remetincu bila je gotova godinu dana kasnije i posvećena je Majci Božjoj Kraljici Hrvata. Izgrađena je kao jednobrodna građevina sa pjevalištem i polukružnom apsidom, dimenzija 15x7 metara. Kao i kapelicu u Blatu blagoslovio ju je zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Ispred pročelja nalazi se jednostavan četvrtasti zvonik s krovom na jednu vodu. Oltar je 1966. godine preuređen u oltar prema puku. Oltar je jednostavan mramorni stol, kojemu menza počiva na širem stupu. Iznad svetohraništa na zidu apside posebno se časti kip bl. Djevice s Djetetom u naručju, iznad koje se u reljefu naziru elementi hrvatskoga grba. Kip je rad nepoznatog majstora. Crkveni god slavi se 22.kolovoza.Prilikom posvećenja crkve, inicijator njezine izgradnje Milan Golubić napisao je pjesmu „Remetinečki zvon“.Tada to nije pročitano jer je prolom oblaka onemogućio pučku svečanost. Marina Bačura, praunuka Milana Golubića, pročitala je pjesmu na dan Kraljice Hrvata 26.kolovoza 1990. u Remetincu. Milan Golubić, inicijator izgradnje crkve u Remetincu, likvidiran je iz zasjede od komunista 23. ožujka 1943.

 

Iz povijesti

 

Navažanje zemlje za kapelu Remetincu 1935.
Kapela u Remetincu 1936.

 

Crkva

 

Crkva izvana
Crkva unutrašnjost

Prema staroj legendi u vrijeme Napoleonove vladavine u našim krajevima, careva vojska gradila je cestu Zagreb-Karlovac, a na mjestu današnje kapelice u Blatu poginulo je nekoliko vojnika. U njihovu čast na tom mjestu podignuta su tri hrastova križa koji su kasnije i obzidani i ograđeni. Kanonske vizitacije zagrebačkog kaptola iz 1741. godine bilježe jedan križ uz put u Blatu. Potkraj 19. stoljeća križevi su zamijenjeni kipom Gospe Snježne. Na tom istom mjestu inicijativom mještana Blata 1934. godine počela je izgradnja današnje kapelice. Crkva je bila sagrađena iste godine te je prva sveta misa služena 10. srpnja 1934. godine. Otvaranju crkve bili su prisutni svi mještani Blata kao i okolnih naselja. Većina mještana tom prigodom bila je obučena u tradicionalne narodne nošnje. Prilikom dopremanja zvona članovi Hrvatskog sokola su na konjima napravili špalir na glavnoj cesti od smjera župne crkve u Lučkom prema našoj kapelici. Kapelica u Blatu posvećena je Majci Božjoj Gospi Snježnoj. Godine 1935. na kapelicu je postavljeno zvono koje se do današnjih dana oglašava svakog dana ujutro, u podne u navečer, te prilikom sprovoda mještana.

Povijesna, umjetnička i arhitektonska vrijednost blatske kapele nije velika, ali je ona vrlo značajan ambijentalni spomenik koji se idealno, svojom veličinom i oblikom uklapa u fizionomiju naselja dajući mu posebnu vrijednost. Kapela se odlikuje svojom nenametljivošću i skromnošću. Crkva je izgrađena 1934. godine, kada ju je svečano blagoslovio zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer. Kapela je izgrađena kao jednobrodna građevina dimenzija 8x5 metara, sa završnom polukružnom apsidom u kojoj se nalazi kip Gospe Snježne. Kapela je izgrađena od betona i opeke. Na pročelju se nalazi jednostavan četvrtasti toranj. U njoj se nalazi jednostavan drveni oltar, preuređen prema puku godine 1972.Posebno se časti kip Majke Božje Snježne, rad nepoznatog majstora iz 19.stoljeća.Kip je izrađen od drveta. Godine 2004. kip je temeljito i stručno obnovljen u restauratorskoj radionici gosp. Karkovića u Blatu. Crkvica časti i svojeg suzaštitnika sv. Mihovila. U prvotnom obliku sa strane oltara su se nalazile freske sv. Mihovila i sv. Ane. Iste su kao i cijela kapelica nekoliko puta nestručno obnavljane, pa je došlo do njihova oštećenja, te su prije nekoliko godina zamijenjene zidnim slikama. Na svodu se nalaze freske četvorice evanđelista: sv. Marka, sv. Mateja, sv. Luke i sv. Ivana. Za izgradnju kapelice u Blatu, mještani su se organizirali kako su u ono vrijeme najbolje znali, te su ovlastili uglednije mještane da vode brigu o sakupljanju novca i materijala  i da organiziraju same radove.

05. kolovoza 1984. godine u našoj kapelici proslavljena je pedeseta godišnjica izgradnje kapelice. Svećanu svetu misu predvodio je msgr. Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački. God je proslavljen uz prisustvo velikog broja mještana od kojih je dio bio obučen u narodne nošnje našeg kraja. Svetu misu svojom pjesmom uveličao je zbor „Zvono“ iz Blata koje je te iste godine i osnovan, te mu je to bio prvi javni nastup.

Službeno se Gospin spomendan naziva Obljetnica posvete svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od četiri velike, zvana Santa Maria Maggiore. Nju je na rimskom brežuljku Eskvilinu, jednom od sedam brežuljaka, dao sagraditi papa Liberije (352-366), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor g. 431. proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III. Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskome Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani našega stoljeća: papa Pio XII. i kardinal Stepinac služili svoju prvu misu.

 

Iz povijesti

 

Sa otvaranja crkve 1934. godine
Doprema zvona u kapelu

 

Crkva

 

Crkva izvana
Crkva unutrašnjost
Oltar prilikom otvaranja kapelice 1934.

Na dan Domovinske zahvalnosti i blagdan  Gospe Snježne 5. kolovoza 1999. u našem naselju župnik Mijo Matošević blagoslovio je novosagrađeni trometarski drveni križ. Na inicijativu mještana i prema nacrtu arhitekta Ivana Vučkovića iz Blata križ je postavljen na križanje ulica Mladena Fiolića, Holjakove i Ščukančeve. Na istom mjestu se davno nalazio drveni križ koji je u vrijeme II. svj. rata bio uništen pa se na tom mjestu gomilalo glomazno smeće. Inicijator izgradnje bio je član pastoralnog vijeća župe, gospodin Ivan Filipović, u svojim novčanim prilozima u njegovoj izgradnju sudjelovale su sve obitelji u naselju u skladu sa svojim mogućnostima. Izgradnju su pripomogle i neke tvrtke koje posluju u našem naselju.